

Briketi nastaju obradom biljnih ostataka, a kao sirovina mogu da posluže žitna slama, seno, trska, kukuruzovina, drveni otpad i opiljci… Ipak, na domaćim stovarištima se najviše u ponudi nalaze briketi na bazi drveta. Briket nastaje tako što se drvena sirovina usitnjava i specijalnim mehaničkim postupcima pod visokim pritiskom formira u brikete oblika pogodnog za loženje u pećima i kotlovima.
Zahvaljujući kompresovanju drvene mase pod visokim pritiskom, briketi imaju veću gustinu od drveta, a time i veću kalorijsku vrednost. Većoj toplotnoj moći doprinosi i neuporedivo manji procenat vlage. Naime, briket je industrijski proizvod sa jasno definisanim specifikacijama, a procenat vlage se kreće oko deset procenata.
Drvo je prirodni materijal, tako da procenat vlage zavisi od mnogo faktora – kada je drvo posečeno, kako je i gde skladišteno, kakve su bile vremenske prilike. Procenat vlage u drvetu je nekoliko puta veći nego kod briketa, tako da kada se podvuče crta, dolazi se do računice da jedna tona briketa menja tri do četiri metra drva. To malo može da napravi zabunu, jer kada se izražava cena, briket se meri tonama ili kilogramima, a drvo u kubnim metrima.